Cilj radionice je da decu naučimo humanom odnosu prema svim živim bićima, iako određene životinje prave probleme u životnoj sredini. Svačiji život je važan (iako su u pitanju štetočine), jer sve biljke i životinje na zemlji imaju svoju ulogu u eko-sistemu.

Deca će naučiti veoma interesantan životni ciklus leptira, važnost lišća i biljki i važnost očuvanja životne sredine. Na ovaj način kod dece ćemo početi sa razvojem ekološke pismenosti.

Udica: Priča

 

PRIČA O MICI GUSENICI

 

Ovo je priča o gusenici Mici. Mica je bila majušna gusenica ali velika sanjarka. Maštala je da od svog života napravi nešto veliko, ali nije znala odakle da počne. Uglavnom je počinjala i završavala jedući što više zelenih, ukusnih listova i postajala je sve veća, ali to nije bilo ništa posebno. Mica je osećala da je rođena da bude nešto posebno.

Jednoga dana, udobno se smestila na malom kamenu uživajući u toploti kojom je zračio. To je bilo omiljeno Micino mesto na kome je filozofirala i dobijala oluju ideja kako da ostvari svoje snove. Možda je na tom kamenu, nekada davno sedeo i poznati filozof Platon, pa je kamen zračio i mudrošću.

Odjednom, Mica je začula komešanje. Otvorila je oči i ugledala veliku grupu gusenica kako žurno prolaze pored nje. Povikala je:

„Gde žurite?”, ali gusenice je nisu čule.

„Auh, čini mi se da one tačno znaju gde idu, bolje da i ja krenem za njima, možda su pronašle posebno sočne listove. Pratiću ih,” odlučila je gusenica Mica.

Mica je krenula za njima. Grupa gusenica postajala je sve brojnija.

„Ovo mora da je neka velika zabava, gusenbal, sigurno će služiti najuksnije lišće,” mljacnula je Mica gusenica sa sjajem u očima.

Gusenice su zastale. Pred Micom se ukazao neverovatan prizor. Protrljala je oči. Ispred nje je bila kula od gusenica. Penjale su se jedna na drugu sve do vrha. Kula je bila toliko visoka da je Mica jedva videla vrh.

Zastala je, bila je uplašena. Ostale gusenice su žurno preskakale preko male Mice jureći prema kuli.

„Šta sada da radim?” naglas se upitala Mica.

Jedna gusenica je zastala i na brzinu joj preko ramena dobacila:

„Kako ne znaš? Moraš da se popneš na vrh kule. Uspeh leži na vrhu!”

Mica je odlučila da krene ka vrhu.

„To je to. Na vrhu kule me čekaju snovi. Stižem!”

Počela je da se uspinje.  Međutim, gusenice nisu znale za poštenu igru. Gurale su se, muvale, laktale, jedna od njih je sa svim nogicama nagazila Micu na glavu. Nije se ni izvinila.

„Znači tako,” pomislila je Mica, duboko udahnula i svom snagom krenula nagore. Preskakala je gusenice, jureći prema vrhu. Postala je najbrži planinar. Uporno i hrabro grabila je ka vrhu u želji da pronađe uspeh i ostvari svoj san. Za nekoliko dana uspela je da se popne na vrh kule od gusenica.

Bila je umorna, zadihana, ali se ponosno uspravila. Gledala je na sve strane, tražila je pogledom uspeh. Ali osim vazduha ništa nije videla.

Tada je u daljini primatila mnogo kula od gusenica, baš istih kao i ova na čiji se vrh popela. Hiljade gusenica se penjalo i guralo da stigne do vrha na kom nije bilo ničega. Gusenice na vrhu nisu bile ništa bliže svom snu od onih na dnu kule.

Mica je sela da malo razmisli, gde dalje? Gore više nije imala gde, jedini put je bio onaj kojim je stigla, ali sada u suprotnom pravcu, prema dnu.

Mica je skliznula kao na toboganu jureći nadole.

„Šta to radiš?” pitale su zbunjene gusenice.

„Ideš u pogrešnom pravcu!” vikale su Mici na uvo.

Mala Mica gusenica nije obraćala pažnju i ubrzo se našla na mestu odakle je počela da se penje.

Otresla je prašinu sa nogica, još jednom je pogledala kulu od gusenica i tiho je promrmljala.

„Ovo nije mesto za mene i moje snove, idem dalje.”

Hodala je bezvoljno neko vreme i uskoro joj je bilo mnogo dosadno.

Pre ove planinarske avanture Mica gusenica je najviše volela da plete svilu. Mislila je da nema mnogo koristi od toga pa je brzo prekinula sa pletenjem.

„Možda treba ponovo da počnem da pletem, ionako mi je dosadno,” odlučila je Mica.

Kada je krenula da plete, više nije mogla da se zaustavi. Bila je sve bolja i bolja. Brojala je:

„Dva klot, jedan frket, pa prebaci, a onda tri frket, pa dva klot…”

Bila je sve bolja i bolja, uskoro je mogla da napravi razne oblike.

Isplela je divno svileno dugme koje je bilo toliko čvrsto da je mogla da se ljulja na njemu.

Nakon nekoliko dana Mica se mnogo umorila i odlučila je da neko vreme odspava pre nego što nastavi pletenje.

Kada se probudila, osećala se veoma sveže. Nije znala koliko dugo je dremala. Pogledala je oko sebe i videla da se nalazi u nekoj čudesnoj čauri.

Gurala je levo-desno, gore-dole i uspela je da izađe iz čaure. Tada je shvatila da se desilo nešto veoma neobično.

Njeno telo se sasvim promenilo. Nije više bila gusenica. Sada je imala dva predivna, veselo obojena krila.

„Šta je ovo, da li sam postala ptica?” upitala se Mica, bivša gusenica.

Onda je primetila oko sebe mnogo sličnih bića.

„Nisi ptica, postala si divan leptir, raširi krila i poleti za nama,” dovikivali su joj drugari.

Mica je raširila krila, nekoliko puta zamahnula i veselo poletela ka nebu.

„Ja letim, ja letim!” pevušila je Mica iz sveg glasa.

Pozdravila je krilima kule od gusenica, preletela preko visoke planine i odletela prema svojim najdivnijim snovima.

 

 

Dramska-istraživačka pitanja:

 

  • Kako možemo da zaštitimo živi svet od štetočina?
  • Kako to možemo uraditi, a da ne napravimo štetu prirodnom okruženju?
  • Koja je naša odgovornost prema planeti i živim bićima, uključujući insekte?

 

Klijenti:

 

  • Vlasnica staklene bašte u kojoj gaji povrće
  • Vlasnik farme leptira koji se bavi uzgojem i zaštitom leptira

 

Uvod: Improvizacija

 

Kažite deci da dobro pogledaju  šta će se dešavati u improvizovanoj sce-ni. Uputite ih da će vaspitačica ____biti neko u priči. Ona će imati problem. Kažite im da prate situaciju i kasnije kažu šta su uočili.

Vaspitač u ulozi deluje veoma zabrinuto. Povremeno se sagne i pipne zamišljeni predmet, zatim vrti glavom levo desno. Zatim skida nešto sa pre-dmeta i stavlja u kutiju.  To ponavlja više puta.

Pitajte decu kako im izgleda osoba koju posmatraju, šta vide. Neka deca iznose svoje ideje i spekulišu. Zatim ih zapitajte:

„Da li želite da pitam gospođu šta to radi?”

„Izvinite što vas uznemiravam, ali čini mi se da ne delujete srećno. Šta vas toliko uznemirava? Koji je vaš problem?”

Vaspitač u ulozi treba da uputi decu u problem:

„Zaista odlično primećujete. Veoma sam neraspoložena. Ja sam vlasnica bašte u kojoj gajim organsko povrće. Moju plantažu su napale gusenice. Povrće je ugroženo.”

Budite medijator između dece i vlasnice bašte. Podstičite decu da postavljaju što više pitanja da bi saznala sve detalje.

U razgovoru deca treba da saznaju da je povrće ugroženo. Gusenice su već dosta povrća pojele. One su pobegle sa farme leptira koja se nalazi u blizini staklenika. Ona ne zna kako da ih zaustavi. Ne želi da upotrebi otrov (pesticide) jer gaji organsko povrće bez upotrebe hemijskih sredstava. To je zdravo povrće. Želi da joj Superpomagači pomognu da se oslobodi gusenica, a da ih ne ubije.

Superpomagači prihvataju poziv u pomoć.

 

Zadaci za Superpomagače:

  • Da uklone gladne gusenice iz staklenika na način koji neće uzbuniti kupce organskog povrća
  • Da to urade pažljivo kako ne bi oštetili biljke i povredili gusenice
  • Da vrate gusenice na farmu leptira i pomognu vlasniku farme da uvidi kako mora veoma odgovorno da se ponaša prema svojim susedima jer su gusenice napravile štetu biljkama.

 

Prvi korak: Sakupljanje podataka o gusenicama

 

Dogovorite se sa decom da u posetu prvo pozovete poznati „Biovrt – u skladu sa prirodom” i vašeg prijatelja zoologa kako biste se sa njim konsultovali.

Nabavite mrežu za leptire i sedite u vruću stolicu da odgovorite na pitanja dece. Možete započeti pričom:

„Ah, leptiri, tako divna, šarena, lepa bića. Pre nego što postanu leptiri oni su proždrljive, gladne, pomalo ružne i dlakave gusenice. Ali, nikako ne smemo uništiti gusenice, jer svaka gusenica će postati predivan leptir. Zato, kada gajimo biljke, potrebno je u njihovoj blizini napraviti neki divlji, zapušteni kutak za gusenice leptira. One posebno vole koprivu, vrbu, razno gmlje.

Leptiri najviše vole cveće žute i ljubičaste boje, zato je moja bašta žuto-ljubičasta. Na žalost, sve je manje i manje leptira, a to je veoma opasno. Leptiri su najvažniji insekti za očuvanje dobrog zdravlja livada.”

 

Podstičite decu da vam postavljaju pitanja.

Na kraju dođite do zaključka da Superpomagači trebaju ručno da pokupe gusenice sa biljaka.

 

Kreiranje: Deca – superpomagači treba da naprave kutije za gusenice (nabavite male kartonske kutije i neka ih deca oboje i dekorišu) u koje će deca staviti gusenice i transportovati do farme leptira.

Takođe je potrebno i obezbediti/konstruisati napraviti alat koji ih neće po-vrediti.

Svako dete neka napravi po jednu gusenicu i jedno povrće koje ćete ka-snije rasporediti po sobi kada krenete u staklenik da sakupite gusenice

Sledeći korak: Superpomagači u akciji

 

Sredite sobu kao staklenu baštu. Poređajte povrće i na njih stavite gusenice. Tim superpomagača opremljen specijalnim instrumentima (po dva štapića za svako dete) i specijalnim kutijama (na svakoj probušite rupice za vazduh) kreću u čišćenje bašte.

Možete biti deo tima, a možete preuzeti ulogu vlasnice staklenika koja pažljivo osmatra kako rade superpomagači, zaliva biljke, komentariše…

Od ovog momenta možete radnju razvijati u više pravaca.

Prvi je da premestite gusenice na farmu leptira i porazgovarate sa vlasnikom farme o njegovoj odgovornosti. Vlasnik farme leptira gaji leptire i veoma često mu dolaze deca u posetu da saznaju sve o leptirima. Takođe je sve veća potražnja za leptirima za venčanja. Leptiri i gusenice se prenose u specijalnim kontejnerima.

Vaspitač u ulozi vlasnika farme leptira neka ispriča superpomagačima indijansku legendu o leptirima:

 

Ako imate želju i hteli biste da vam se ona ispuni, prvo morate da uhvatite leptira i da mu želju šapnete.

Pošto leptir ne pravi zvuke, on ne može nikome da otkrije vašu želju osim Velikom duhu koji vidi i čuje sve.

U znak zahvalnosti što ste pustili leptira i vratili mu slobodu, Veliki duh će vam uvek ispuniti želju.

Neka vlasnica staklenika zajedno sa Superpomagačima napiše procenu štete (raspitajte se o cenama semena, rasada…) koju treba da joj vlasnik farme leptira nadoknadi.

Takođe možete razviti radionicu u pravcu da saznate više o leptirima, da deca slikaju leptire, da saznaju zašto postoji farma leptira, ko su kupci…